Vijesti

Wednesday, March 10, 2010

Prijedlog zakljucaka vezanih za suradnju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Franjo Pavic
Hrvatski svjetski kongres HSK

----------------------

---Forwarded message---
From: INKOPA - Franjo Pavic
Date: 2010/3/10
Subject: Dr. Ivan Bagaric na sastanku Kongresa u Frankfurtu


Russelsheim 06.03.2010., redovna sjednica HSK-Nj:

Uvazeni gost iz RH dr. Ivan Bagaric, Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate u Izvandomovinstvu, nazocio je 06. ozujka radnom sastanku predsjednistva Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemacku (HSK-NJ).

dr. Ivan Bagaric, govorio je o novoj "Strategiji Vlade RH prema Hrvatima u Izvandomovinstvu" a koja se u ovom trenutku nalazi u Ministarstvu VPEI na operativnom odradjivanju. Ta "Strategija" definira buduci odnos RH prema Izvandomovinstvu. Odbor trazi suradnju sa Hrvatima u Izvandomovinstvu jer se ta drzavna strategija moze uspjesno realizirati samo u bliskoj suradnji sa njima.

Navedenu strategiju podrzale su najuglednije i najvece kulturne, drustvene i vjerske Udruge Hrvata u Izvandomovinstvu te Hrvatski svjetski Kongres kao krovna organizacija Hrvata u svijetu i mnogi istaknuti pojedinci.

Konacni cilj tog projekta je da se dobije suglasnost u Saboru RH za provedbu te "Strategije" i po navedenim elementima izradi zakon koji ce regulirati odnos RH prema Izvandomovinstvu. Tako stvorena nova drzavna operativna tijela biti ce odgovorna za provedbu navedene strategije i za trajno poboljsanje odnosa RH sa Izvandomovinstvom.

Predsjednica Vlade RH gdja Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora g. Luka Bebic predvodili su 8. srpnja 2009. godine 16. sjednicu Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske gdje je najavljena ta nova strategija prema iseljenicima. Dolazak gdje Jadranke Kosor, predsjednice Vlade i g. Luke Bebica, predsjednika Hrvatskog sabora na tu sjednicu odbora pokazuju njihovu cvrstu potporu navedenoj strategiji.

HSKNJ ce brizno pratiti odvijanja procesa kako isti zbog tromosti birokratskog sistema ili pak zbog nekih drugih vaznih projekata koji Vladu RH u ovom trenutku okupiraju ne bi ostao neodradjen.

Na sastanku u Russelsheimu su razmotrene i daljnje aktivnosti udruge za 2010. godinu. Hrvatske Svjetske Igre koje ce se odrzati od 17.-24.07. u Zadru bile su jedna od glavnih tema. Govorilo se je i o umrezavanju hrvatskih znanstvenika, gospodarstvenika, kulturnih udruga i drugih drustvenih tijela kao odgovor na pritisak globalizacije i negativnih kretanja a koja ugrozavaju interese i opstanak manjih naroda.

Raspravljalo se je i o redovnim godisnjim gospodarskim konvencijama,djelatnosti prestavnistva HSK u UN-ECOSOC-u, uloga Izvandomovinstva u obrani i medjunarodnom priznanju Hrvatske kao i utemeljenje Studijskog centra za istrazivanje hrvatskog Izvandomovinstva.

Clanovi uzeg predsjednistva su istoga dana zajedno sa dr. Ivanom Bagaric bili i gosti na krasnoj gala-veceri Vecernjakova lista, koji je uz poznate sportase, glumce i glazbenike okupio i brojne uglednike iz politickog i gospodarskog zivota Hrvatske te Njemacke, Austrije i Svicarske. U prestiznoj Kongresnoj dvorani Kurhausa u Bad Homburgu kod Frankfurta/M odrzan je taj najpopularniji kulturno-drustveni skup Hrvata u Evropi.

Franjo Pavic
Glavni Tajnik HSKNJ



HRVATSKI SABOR
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Klasa: 021-17/03-12/16
Ur.broj: 6521-12-09-01
Zagreb, 8. srpnja 2009.


PREDSJEDNIKU
HRVATSKOGA SABORA

Predmet:

Prijedlog zakljucaka vezanih za suradnju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

Na temelju clanka 129. stavak 2., a u svezi clanka 122. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnosi Prijedlog zakljucaka s tematske sjednice “Hrvati izvan Republike Hrvatske – suradnja i obveza”.

Za svog predstavnika koji ce u ime Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Odbor je odredio mr. sc. Ivana Bagarica, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Ivan Bagaric



PRIJEDLOG Z A K LJ U C A K A

1. Podupire se najava Vlade Republike Hrvatske o donosenju Strategije odnosa Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske koja ima za cilj unaprjedenje uzajamnog odnosa tj. postizanje ucinkovita i djelotvorna sustava potpore Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske na svim poljima djelovanja a u svrhu ostvarivanja zajednickih interesa;

2. Predlaze se Vladi Republike Hrvatske, zbog provodenja, koordinacije i poboljsanja djelotvornosti i ucinkovitosti sustava uzajamne potpore Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske da u duhu najavljene Strategije donese Zakon o Hrvatima izvan Republike Hrvatske kojim ce se izmedu ostaloga, predvidjeti preustroj postojecih institucija Republike Hrvatske koje se bave problematikom Hrvata izvan Republike Hrvatske kao i cjelovitom provedbom zacrtane Strategije;

3. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske i medunarodnim propisima a imajuci u vidu specificne potrebe Hrvata izvan Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor daje potporu Vladi Republike Hrvatske u politici suradnje s hrvatskom dijasporom u svijetu te zastitom hrvatske nacionalne manjine u europskim zemljama i osiguranju pune jednakopravnosti, konstitutivnosti i suverenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.


O B R A Z L O Z E N J E

Politika Republike Hrvatske (RH) prema Hrvatima izvan RH je integralni dio politike institucija RH koja treba biti zacrtana u svim razvojnim strategijama koje imaju za cilj stvarati okruzenje u kojemu ce svi gradani RH imati blagostanje i socijalnu sigurnost. Sukladno tome Hrvati izvan RH jesu velik potencijal drustvenog i gospodarskog razvoja RH. Strateska odrednica vanjske politike RH prema Hrvatima izvan RH treba biti jacanje postojecih i izgradnja novih instrumenata zastite Hrvata izvan RH te jacanje suradnje s institucijama Hrvata izvan RH i vladama njihovih domicilnih drzava.

Gospodarski i socijalni razvoj hrvatskoga drustva, trzisno gospodarstvo, drustvo znanja, socijalna pravda, globalna kretanja te opredjeljenje za integracije u EU, postavljaju nove zahtjeve, medu kojima je i jacanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Republika Hrvatska suocena je s problemom starenja stanovnistva i negativnog prirodnog prirasta. Istodobno, zbog potreba za radnom snagom RH moze mnogo nauciti iz pozitivnih i negativnih iskustava brojnih europskih drzava u pogledu integracije doseljenika i njihovih potomaka. Istodoban strateski i nacionalni interes RH jest sprijeciti odljev mozgova te sustavno poticati i podupirati povratak hrvatskih strucnjaka i znanstvenika iz inozemstva.

Stoga, RH ima potrebu i obvezu osmisliti i ostvariti ucinkovit i djelotvoran odnos s Hrvatima izvan RH, koji ce se temeljiti na uzajamnoj i sustavnoj potpori, na ostvarivanju politicke, gospodarske, socijalne, kulturne, znanstvene i svake druge suradnje u svrhu ostvarivanja zajednickih interesa. Taj odnos tj. suradnja sustavno ce biti razraden kroz “Strategiju odnosa Republike Hrvatske prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske” cije je donosenje najavljeno u ime Vlade RH. Kao takva, strategija ce biti iskaz diplomatskih, gospodarskih, kulturnih, socijalnih, obrazovnih, informacijskih, organizacijskih i drugih mjera sto ih provode i sto ce ih provoditi institucije RH prema Hrvatima izvan RH. Strategija ce biti uskladena s unutarnjom i vanjskom politikom RH i strateskim dokumenata razvoja RH.

Temelj za donosenje Strategije je Ustav RH (cl. 10.) kao i medunarodno pravo temeljeno na dokumentima UN-a (i EU-a) kojima se ureduje odnos maticne drzave sa dijelovima vlastitog naroda izvan granica a kojim se jamci kulturna raznolikost, prava manjina tj. osiguranje narodnjackih prava i sloboda te ispunjavanju svih obveza koje proizlaze iz temeljnih dokumenata UN-a koji su dio ukupne politike zastite ljudskih prava i sloboda u zemljama clanicama UN-a.

Ocuvanje nacionalnog identiteta Hrvata izvan RH je dio ukupnog hrvatskog nacionalnog interesa. Sve institucije RH u svoje programe socijalne i gospodarske politike ugraditi ce pitanje Hrvata izvan RH, ukljucujuci i planiranje, provedbu te evaluaciju potrebnih projekata. Time ce se osigurati spoznavanje i prihvacanje potreba Hrvata izvan RH na sluzbenoj razini te omoguciti poboljsanje veza izmedu institucija u Hrvatskoj i u svijetu koje se bave ovim pitanjima.

Temeljna nacela koja ce biti postivana u provedbi Strategije jesu transparentan, cjelovit i odgovoran odnos institucija RH prema Hrvatima izvan RH. Politika RH prema Hrvatima koji zive izvan RH i njihovim domicilnim drzavama temelji se na priznanju i prihvacanju:

- neotudivosti temeljnih ljudskih i gradanskih prava, iz kojih se izvodi pravo na zastitu i ocuvanje kulturne raznolikosti te pravo manjinskih zajednica na ocuvanje identiteta, kulture i jezika.

- obveze drzava postivati univerzalno priznata nacela i standarde medunarodnog prava uz punu primjenu nacela nemijesanja jedne drzave u unutarnje poslove druge drzave.

- medunarodnog prava u dijelu promicanja prava i zastite pripadnika nacionalnih manjina i skupina.

- clanka 10. Ustava RH, kojim je zajamcena i osigurana svaka vrsta skrbi RH za dijelove hrvatskog naroda koji zivi izvan RH.


Smjerovi djelovanja RH prema Hrvatima izvan RH:

Djelovanje prema hrvatskim zajednicama i pojedincima koji su (kvalitetno) integrirani u drustvo svoje nove “domovine”. Ocuvanje hrvatskog jezika i kulture, gospodarska i svaka druga suradnja te potpora njihovu dragovoljnom povratku i integraciji u hrvatsko drustvo jest od bitnog nacionalnog interesa.

Djelovanje prema marginaliziranim hrvatskim zajednicama i pojedincima u svijetu radi osiguranja njihove zastite, sto ukljucuje i njihov dragovoljan povratak u Hrvatsku i njihovo integriranje u hrvatsko drustvo.

Djelovanje prema hrvatskoj autohtonoj manjini u europskim zemljama i Hrvatima u BiH kao suverenom narodu u BiH.


Zakljucno

Svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kojem statusu zive, jesu pripadnici jednog i nedjeljivog hrvatskoga naroda koji imaju isti nacionalni identitet i cine jedinstveni kulturni prostor. Buduci da u svijetu postoje razlicite hrvatske zajednice s razlicitim potrebama i mogucnostima, ne postoji jedinstven nacin razvijanja odnosa RH i Hrvata izvan RH. Stoga treba imati poseban pristup prema svakoj hrvatskoj zajednici, imajuci na umu njezine potrebe i postujuci njezine specificnosti. To treba biti dio jedinstvene politike uskladen s dugorocnim strategijama razvoja RH, koje pocivaju na vjeri u mogucnost velikih pozitivnih pomaka, ciji temelj i pokretac jesu ljudski potencijal Hrvata u RH i onih u svijetu. U skladu s ovim opredjeljenjem potrebno je donijeti Zakon o Hrvatima izvan RH i druge potrebne akte kojima ce osigurati provedbu Strategije s ciljem unaprjedivanja odnosa RH s Hrvatima izvan RH.


Prilog obrazlozenju


HRVATI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvati izvan RH1 mogu se podijeliti u tri skupine: Hrvati iseljeni u prekomorske i europske zemlje i njihovi potomci te svi oni koji se osjecaju pripadnicima hrvatskoga nacionalnog bica i hrvatske bastine (dijaspora), pripadnici autohtone hrvatske manjine u europskim zemljama, Hrvati kao jednakopravan, suveren i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini (BiH).


Hrvatsko iseljenistvo

Hrvatsko iseljenistvo2 (dijaspora) jesu svi Hrvati koji su s hrvatskih povijesnih prostora iselili u prekomorske zemlje i u europske zemlje te svi njihovi potomci. Iseljavanje Hrvata, prouzroceno teskim gospodarskim i politickim stanjem, zapocelo je sredinom devetnaestoga i trajalo tijekom cijeloga dvadesetoga stoljeca. To iseljavanje, tj. negativni migracijski saldo, najvise je pridonijelo nepovoljnom demografskom stanju u RH, sto ima dugorocne stetne posljedice po ukupno gospodarsko i socijalno stanje u RH.

Vecina je Hrvata u drzavama koje su ih udomile postigla blagostanje i znatno pridonijela razvoju i napretku svoje nove zivotne sredine. Oni su dali golem doprinos obrani Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata i stvaranju drzave Hrvatske. No, ima i Hrvata izvan RH koji i danas zive u teskim gospodarskim i politickim uvjetima drzava u koje su se iselili. Stoga im je, kao i svim Hrvatima koji se nisu uspjesno integrirali, potrebna potpora RH.

Hrvatsko iseljenistvo i iseljavanje Hrvata opcenito treba promatrati kao dvosmjeran proces. Temelj politike povratka Hrvata izvan RH trebaju biti mjere kojima ce se usporiti ili zaustaviti daljnje iseljavanje i ubrzati povratak iseljenih. Naime, otklanjanjem politickih i gospodarskih uzroka zbog kojih su Hrvati napustali svoju domovinu treba stvoriti uvjete za dragovoljan i informiran povratak iseljenih Hrvata.

Hrvatima koji su u iseljenistvu stekli znanje, vjestine i iskustvo treba osigurati uvjete odrzivog povratka. Interes RH jest suradivati i povezivati se sa svim zemljama svijeta, a osobito s gospodarski razvijenim zemljama. Hrvati koji zive u tim zemljama mogu u tome imati vrlo vaznu ulogu. Stoga, interes RH jest suradnja sa svim institucijama Hrvata u svijetu kao i potpora tim institucijama u svrhu promicanja hrvatskoga jezika, kulture te znanstvene i druge suradnje.


Hrvati u europskim zemljama

Hrvati u europskim zemljama jesu oni Hrvati i njihovi potomci koji imaju prebivaliste u RH ali, sa svojim obiteljima, borave i rade u europskim zemljama. U RH provode kraca ili duza razdoblja (odmori i blagdani).

________________________
1
Hrvati izvan RH jesu osobe koje zive izvan RH, koji imaju hrvatski korijen i koje su s Hrvatskom povezane istim jezikom, kulturnom bastinom, obicajima i/ili osjecajem pripadnosti hrvatskome narodu.

________________________
2
Hrvati koji zive izvan RH i BiH cine “hrvatsku dijasporu”. Procjenjuje se da hrvatska dijaspora ima oko 3 milijuna pripadnika, od kojih oko 2 milijuna zivi u prekomorskim zemljama.


Hrvatska autohtona manjina

Hrvatska autohtona manjina3 jesu Hrvati koji zive u susjednim i drugim europskim drzavama i koji su u davnoj proslosti, zbog politickih, ratnih i inih razloga, iselili s povijesnih hrvatskih zemalja ili su prostori na kojima danas zive, zbog istih razloga, postali dijelom drugih drzava. Za hrvatsku nacionalnu manjinu u europskim zemljama traziti i osigurati sva prava koja uzivaju nacionalne manjine u RH.


Hrvati u Bosni i Hercegovini

Hrvatski narod u BiH4 jest konstitutivan, suveren i jednakopravan narod BiH. Razmjerno prijeratnom broju svojih pripadnika hrvatski je narod u BiH pretrpio najveca stradanja od srpske agresije na BiH i etnickog ciscenja. Interes RH jest unaprjedivati dobrosusjedske odnose s BiH i podupirati BiH na putu europskih integracija. Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku u BiH te ocuvanje njihove pune jednakopravnosti od strateskog su interesa za RH. Stoga ce RH, slijedom svoje ustavne obveze, ali i obveze koja proistjece iz Daytonskog mirovnog sporazuma, u suradnji s medunarodnom zajednicom, uciniti sve kako bi Hrvati u BiH ocuvali svoj ustavni status.

________________________
3
Autohtona hrvatska manjina u europskim zemljama ima oko 260.000 pripadnika. U europskim zemljama zivi jos oko 600.000 Hrvata. Na temelju dostupnih podataka u europskim zemljama zivi oko 550.000 Hrvata: u Njemackoj 300.000, u Sloveniji 60.000, u Srbiji 50.000, u Austriji 30.000, u Svicarskoj 25.000, u Francuskoj 20.000, u Svedskoj 15.000, u Italiji 12.000, u Nizozemskoj 5.000, u Belgiji 4.000, u Makedoniji 3.000, u Danskoj 2.000, u Norveskoj 1.000 i u Luksemburgu 1.000. Hrvatskih pomoraca na stranim brodovima ima 8.000, a hrvatskih radnika u hrvatskim tvrtkama u inozemstvu ima 7.000. Prema dostupnim podatcima i na temelju procjene na tim prostorima zivi oko 270.000 Hrvata (Vojvodina, 110.000, Madarska 70.000, Austrija 50.000, Rumunjska 10.000, Kosovo 9.000, Crna Gora 10.000, Slovacka 4.000, Italija 3.000).

________________________
4
Hrvati u BiH jesu jednakopravan, suveren i konstitutivan narod u BiH. Prema popisu iz 1991. godine hrvatski narod u BiH imao je 760.852 pripadnika. Procjenjuje se da je s prostora entiteta “Republike Srpske” protjerano oko 220.000 Hrvata, a s prostora “Federacije BiH” 140.000 Hrvata.