|
Vijesti
Friday, February 26, 2010 Intervju clanice Predsjednistva HDZ BiH Lidije Bradare za Vecernji list Ana Popovic
Hrvatska demokratska zajednica BiH U Hrvatskoj Zakon o pripadnosti javnih prihoda ima 68, a u Federaciji samo tri kriterija raspodjele zbog cega trpe gospodarski najrazvijenije opcine, a dolazi i do neravnomjernog razvoja F BiH.
VL: Stalno slusamo o globalnoj krizi cija je posljedica i tesko gospodarsko stanje u Federaciji BiH. Je li stanje i u nas uistinu tako tesko?
Bradara: Stanje u Federaciji kao i BiH posljedica je svjetske ekonomske krize ali samo u onolikom dijelu koliko smo mi dio svjetske ekonomije. U Federaciji BiH konkretno stanje je dodatno otezano donosenjem brojnih zakona bez suglasnosti ministarstva financija. Cak ne znamo ni koliko je takvih zakona doneseno jer odgovor na jedno od mojih zastupnickih pitanja gdje sam trazila popis zakona donesenih mimo suglasnosti ministarstva financija, nikad nisam dobila. Bojim se da, uz svjetsku ekonomsku krizu te nedovoljne mjere u Federaciji za njezino ublazavanje, trenutno placamo cijenu donosenja populistickog zakona bez financijskog ekvivalenta.
VL: Na koje konkretno zakone mislite?
Bradara: To su prije svega zakoni iz socijalne i braniteljske oblasti.
VL: Znaci li to da krivca za nimalo sjajnu gospodarsku sliku Federacije BiH treba, prije svega traziti u federalnim tijelima vlasti?
Bradara: U vrlo slozenoj i nepravednoj ustavnoj strukturi Federacije. Primjerice, imamo odluke koji se postizu od slucaja do slucaja po zeljama i potrebama, uz oporbu koje u F BiH zapravo i nema. Upravo su nas na ovakav nacin donesene odluke i dovele u ovakvo stanje. Imali smo cak i slucajeva da je odredjeno odluke Vlade potvrdio samo Zastupnicki dom Parlamenta F BiH, a mi ih u Domu naroda nikada nismo ni vidjeli, iako je struktura vlasti takva da bi ih Dom naroda morao potvrditi da bi bile valjane kao i zakoni koji se donose u Federalnom parlamentu.
VL: Koje to odluke konkretno nikad nisu dosle pred izaslanike u Domu naroda?
Bradara: To su odluke koje se ticu poduzeca “Krivaja” iz Zavidovica. Mi ih nikada nismo vidjeli niti smo dali suglasnost za “avanturu” u koju je s ovim poduzecem krenula Vlada Federacije BiH, a za koju se na kraju pokazalo kako nije bila dobra. “Krivaja” je primjerice prosle godine trazila tri milijuna maraka, a dobila sedam milijuna. Ove godine nije trazila nista, a odobrena su joj dva milijuna. Federalni parlament tako je iz Proracuna “Krivaji” koji zapravo nije ni registrirana, dao devet milijuna maraka.
Zakon o konsolidaciji rudnika u F BiH takodjer je donesen pod cudnim okolnostima. Mi duznosnici HDZ BiH u federalnim tijelima vlasti nismo zapravo ni znali kada je Vlada F BiH donosila odluke koje se ticu njezinih vlasnickih udjela u rudnicima i Elektroprivredama, zeljeznicama. Rudnike koji posluju s gubitkom odlucila je sanirati te ih tek onda dati na upravljanje Elektroprivredi koja je izuzetno profitabilna. Poznato je da se cijena ugljena nije mijenjala posljednjih 20 godina, a upravo su na povlastenim cijenama ovog energenta profitirale Elektroiprivrede, a rudnici gubili. Nazalost, ni nase kolege iz drugih stranaka nisu bas pokazale razumijevanje za sustavno rjesavanje problema, odnosno uvezivanje staza svim radnicima, a ne samo nekima.
VL: Mogu li se na ovakav nacin donesene odluke i zakoni smatrati zakonitim?
Bradara: Naravno da ne mogu.
VL: Dosad smo govorili o uzrocima krize. Ima li izlaza i je li nam jedina mogucnost aranzman s MMF-om?
Bradara: Aranzman s MMF-om je dobar jer nas moze natjerati da krenemo s ekonomskim reformama, a iza MMF-a slijede i aranzmani sa Svjetskom bankom te Europskom razvojnom bankom. No, mi u BiH zapravo imamo i puno vlastitih kapaciteta za izlazak iz krize. To su prije svega koncesije na prirodna bogatstva koje se ne naplacuju u dovoljnoj mjeri, cak mozemo reci i nikako. Tu su i prihodi od dividendi, no, prvenstveno je vazno u funkciju staviti osigurana sredstva za infrastrukturne projekte kao sto su krediti iz stranih izvora.
VL: Gdje preusmjeriti ta sredstva?
Bradara: Prije svega ka privatnom gospodarstvu izniklom iz nicega, iz entuzijazma i hrabrosti, znanja i umijeca nasih ljudi, a koje je sada zbog globalne ekonomske krize, ali i losih odluka o kojima sam govorila, u vrlo teskoj situaciji. Vazno je ulagati u izvozno gospodarstvo, ekologiju, turizam, infrastrukturu, proizvodnju hrane kao i donijeti zakone o posebnim podrucjima. Ja sam se primjerice, prilikom donosenja proslogodisnjeg proracuna zalagala za servisiranje kamata izvoznicima kako bi prezivjeli krizu. Trazila sam takodjer i kvalitetnije poticaje, usmjerene u razvoj gospodarstva i zaposljavanje, a ne kao dosad, simbolicne usmjerene u male obrte. Ova bi se sredstva plasirala kao povratni krediti preko razvojne banke. Bojim se da nase gospodarstvo, cekajuci mjere Vlade F BiH nece prezivjeti.
VL: Sto je s razvojnom bankom F BiH? Moze li ona pomoci gospodarstvenicima?
Bradara: To se trebalo dogoditi. Nije, zbog izostanka politickog dogovora i politikantstva pojedinih stranaka kod donosenja zakona o Razvojnoj banci. Slicno se dogadja i sa Koridorom VC. Iako imamo blokiranu milijardu KM, cini se da je potreba da se sve ispolitizira i ne napravi nista jaca je od pokretanja korisnih projekata i to me uistinu brine.
VL: Sto je s poljoprivredom?
Bradara: To je nazalost jos jedan primjer lose politike u FBiH. U poljoprivredu se nikad nije ulagalo vise, a ucinci nikad nisu bili manji. Problem je i sto se poljoprivreda financira s tri razine; federalne, zupanijske i opcinske. Novca najvise ima u Federaciji BiH i Zupanijama, poljoprivrednici zive u Opcinama. Smatram stoga da u decentraliziranoj drzavi treba donositi decentralizirane zakone. Ovih dana ce Povjerenstvo za reviziju Parlamenta F BiH upoznati javnost s revizijom ucinka u oblasti poljoprivrede te predloziti odredjene mjere za poboljsanje njezina polozaja.
VL: Je li krivac za to i Zakon o pripadnosti prihoda?
Bradara: Naravno. Upravo smo mi iz HDZ-a BiH na pogubnost ovog Zakona vise puta upozoravali, cak smo s tim zakonom isli i na Ustavni sud. Jos uvijek vjerujem kako je on stetan po hrvatski narod ali i sve gradjane, a sada to primjecuju i predstavnici drugih stranaka. Postoje tri kriterija za raspodjelu prihoda; povrsina opcine, procijenjen broj stanovnika i broj ucenika. Hrvatska recimo ima 68 kriterija za raspodjelu prihoda, a mi samo dva demografska i jedan teritorijalni sto je dovelo do neravnomjernog razvoja F BiH.
VL: Koje kriterije je trebalo uzeti po Vasem misljenju?
Bradara: Prije svega kriterij proizvodnje, ekonomske aktivnosti, postotka punjenja proracuna. Imamo tako opcine koje skoro nemaju neuposlenih, a nemaju prihoda.
VL: Pored Zakona o pripadnosti javnih prihoda, Vi ste se ostro protivili i promjeni nadleznosti u oblasti obrazovanja, odnosno prijenosu nadleznosti sa Zupanija na F BiH. Sto bi ovaj prijenos za hrvate u F BiH znacio?
Bradara: Bas kad smo pomislili da je bitka koju mi zastupnici HDZ-a BiH dugo vodimo za pravo na obrazovanje na hrvatskome jeziku gotova, ponovno se u predizbornu svrhu javljaju rasprave o temama “dvije skole pod istim krovom”, segregaciji, apartheidu. Ja stalno ponavljam da niti jedno pravo, pa ni pravo obrazovanja na materinskom jeziku, ne moze biti segregacija. Nadam se da cemo ako do ove rasprave dodje na Domu naroda, uspjeti napokon uvjeriti i kolege i javnost da se ustav mora postovati, da je pitanje obrazovanja u iskljucivoj nadleznosti Zupanija i da po ustavu i zakonima na koje smo svi dali prisegu nemamo pravo raspravljati a pogotovo donositi nezakonite, neustavne odluke.
Podsjecam da je po Ustavu F BiH obrazovanje u nadleznosti Zupanija te da bi prenosenje ovlasti na F BiH bilo potrebna je dvotrecinska vecina svih Zupanija, a nju ce biti tesko osigurati. Uostalom, “Dvije skole pod jednim krovom” nije nikakav fenomen. Imamo mi i po cetiri skole u istom dvoristu, a sve je to pokazatelj naseg loseg materijalnog stanja i nemogucnosti da ga promijenimo. Po svim konvencijama o ljudskim pravima, pravo svakog roditelja je da odabere nastavni plan i jezik po kojem ce se njegovo dijete obrazovati. Zanimljivo je da ondje gdje nema ovog prava ni ne spominju se pojmovi poput segregacije.
VL: Parlament F BiH cesto je na udaru razlicitih nevladinih organizacija koje ga optuzuju za nerad i nedonosenje zakona. Stoje li ovakve kritike?
Bradara: Mislim da se ovakve ocjene donose na temelju pausalnih ocjena. Smatram da je bolje ne donijeti Zakon nego donijeti los Zakon koji ce nam svima stetiti. Kvantiteta ne moze biti jedino mjerilo rada. Vazna je i kvaliteta! Osobno mislim da svaki pojedinac ima pravo djelovati sukladno svojim osobnim nacelima, stranackim programima, ali moramo i svi imati i odgovornost spram gradjana koji su nas birali da ih predstavljamo! Dom naroda ima drugaciju strukturu od zastupnickog doma, mi tu djelujemo u klubovima.
Hrvatska demokratska zajednica BiH
http://www.hdzbih.org/
|
Related Articles
View photos
Print article
|
