|
Vijesti
Monday, March 1, 2010 Nauticari ce na Jadranu trositi trostruko vise Damir Herceg
Vjesnik Strategija razvoja nase elitne turisticke grane. U planu je gradnja 15.000 novih vezova, koji bi hrvatskom turizmu za deset godina trebali donositi godisnji prihod od 15 milijardi kuna. Nauticki turizam elitni je dio nase turisticke ponude koji je u 2009. ostvario prihod od oko 700 milijuna eura, sto je vise od 10 posto cjelokupnog hrvatskog turistickog prihoda. U svjetskoj gospodarskoj krizi jos se jednom potvrdilo da je upravo nauticki turizam najzilaviji dio turisticke ponude, jer nauticari su uglavnom imucniji ljudi, sto se ocituje iz cinjenice da nauticki gost u Hrvatskoj prosjecno dnevno potrosi 100 eura, dok ostali gosti trose oko 55 eura.
Hrvatska raspolaze s 97 luka nautickog turizma, od toga 56 marina u kojima je 17.000 vezova, a prema strategiji razvoja nautickog turizma u Hrvatskoj od 2009. do 2019., u planu je gradnja 15.000 novih vezova, i to 5000 u postojecim lukama, zatim 5000 u novim marinama koje bi se trebale graditi na nasoj obali i otocima, te, na kraju, 5000 vezova na kopnu. To povecanje broja vezova i gradnja pratece infrastrukture trebala bi hrvatskom turizmu za deset godina donositi godisnji prihod od nauticara u visini 15 milijardi kuna. Uz nauticki turizam usko je vezana i mala brodogradnja, koja godisnje izveze plovila u vrijednosti vecoj od 80 milijuna eura. Za nauticki imidz vazno je jedrenje, a Hrvatska je posljednjih godina zavladala svjetskim i europskim jedrenjem, te ima nekoliko aktualnih svjetskih prvaka - Tinu Mihelic (Laser Radial), Simu Fantelu i Igora Marenica (klasa 470), treci na svijetu u klasi »Finn« je Ivan Kljakovic Gaspic.
Potpredsjednik Udruge hrvatskih marina Kresimir Zic, iz marine »Punat«, napominje da je u nautickom turizmu broj nocenja slab pokazatelj prihoda, jer, primjerice, jedan bogati nauticar trosi vise nego desetak gostiju koji su unajmili jedrilicu, sto im je nerijetko isplativije nego unajmiti apartman na kopnu. Zic kaze da vecinu gostiju marina cine stacionarni gosti, koji godisnji vez placaju zakljucno s 1. travnjem, odnosno prije pocetka glavne turisticke sezone, i marine s tim uglavnom nemaju vecih problema.
Treba uzeti u obzir i to da je koncesija za upravljanje marinom »Punat« na razdoblje od 32 godine dobivena 2000. godine, sto govori da jos nema mnogo vremena za realizaciju zacrtanog plana povecanja broja vezova. Spomenuta marina je u 2009. ostvarila 12 posto veci financijski prihod nego godinu prije, a Zic vjeruje da ce i ove godine biti barem jednako uspjesni. ACI je u 2009. ostvario ukupan prihod od 172,5 milijuna kuna, sto je osam milijuna kuna vise nego 2008. Pritom je ostvarena neto dobit od 17,6 milijuna kuna, sto je 6,6 milijuna kuna vise nego godinu prije, a cak za 91 posto vise od planirane neto dobiti za proslu godinu.
ACI je lani smanjio troskove poslovanja za 11,4 milijuna kuna, sto je za cak 5,8 milijuna kuna vise od zacrtanog. U 2010. ACI ce u daljnju modernizaciju i povecanje kvalitete usluga u svojim marinama uloziti 53,6 milijuna kuna, i to bez kreditnih zaduzenja. U poboljsanje kvalitete usluga u pedesetak nasih marina prosle godine ulozeno je 120 milijuna kuna, sto je razlog da imamo sve vise zadovoljnih nauticara koji su spremni bez pogovora platiti kvalitetnu uslugu. Naposljetku, nauticari su jedini gosti koji se ne bune na podizanje cijene usluga u nasim marinama, jer to u vecini slucajeva prati i odgovarajuca kvaliteta.
Punat: Cijena veza 4580 eura
Marina »Punat« je za ovu godinu povisila cijene usluga za pet posto, te sada godisnji vez u moru za plovilo duzine od 11-12 metara, kakvih je 80 posto u toj marini, stoji 4580 eura, a na kopnu 3130 eura. Ta najstarija hrvatska marina po cijeni veza ubraja se medju pet, sest najskupljih u Hrvatskoj, a cijena veza za spomenutu duzinu broda je i do 50 posto visa, odnosno isto toliko niza, u drugim nasim marinama. Treba reci da je navedena cijena nesto visa nego u nekim talijanskim marinama na Jadranu. Marina »Punat« ima 850 vezova u moru i 350 mjesta za odlaganje brodova na kopnu, a cilj im je povecati kapacitet na tisucu vezova u moru. To je velika investicija, koja se moze isplatiti nakon 10 do 15 godina.
ACI: Na godisnjem vezu 3706 plovila
S 21 marinom ACI je jedan od najvecih nautickih sustava na Sredozemlju, u kojemu je na osnovi godisnjeg veza u 2009. realiziran prihod u iznosu od 84,8 milijuna kuna, sto je 12 posto vise nego u 2008. Na godisnjem vezu u ACI-jevim marinama su na kraju prosle godine imali 3706 plovila, sto je dva posto manje nego 2008. Taj »minus« je rezultat povecanja duzine plovila; naime, nova plovila su sve veca, zauzimaju sve vise mjesta, a pritom je financijski ucinak bolji. U tranzitu plovila ACI-jeve marine ostvarile su prihod od 46,2 milijuna kuna, sto je tri posto vise nego u 2008.
Najprivlacnije more svijeta
Hrvatska ima 1850 otoka, otocica, grebena i hridi, koji nisu arhitektonski unakazeni gradnjom luka namijenjenih nautickom turizmu, kao sto se to, primjerice, dogodilo na spanjolskoj i francuskoj obali. Ta netaknuta i ocuvana priroda nas dio Jadrana cini najprivlacnijim »butik morem« na svijetu. Gradnja spomenutih novih 15.000 vezova, sto ce biti uskladjeno s prostornim planovima nasih priobalnih zupanija, samo ce pridonijeti poboljsanju kvalitete nase nauticke ponude, jer ce se tako, izmedju ostalog, stati na kraj nekontroliranom sidrenju i vezivanju plovila po uvalama te »gusarskom« nacinu naplacivanja takvih vezova, sto danas narusava ugled nase turisticke ponude.
Vjesnik
http://www.vjesnik.hr/
|
Related Articles
View photos
Print article
|
