|
Vijesti
Saturday, February 27, 2010 Cobankovic: Za potpore u prva cetiri mjeseca milijarda i pol kuna Marinko Petkovic
Vjesnik Ove ce godine za poticaje u poljoprivredi biti isplaceno 2,19 milijardi kuna. Poticaji za mlijeko bit ce isplaceni u stopostotnom iznosu, te 60 posto svih ostalih potpora, rekao je u razgovoru za Vjesnik Petar Cobankovic ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O poslovanju hrvatske poljoprivrede u prosloj godini, prilagodbi poljoprivrede, ali i ribarstva Europskoj uniji, smanjenju poticaja za 40 posto te rjesavanju problema nestalog zita u DJakovstini, razgovarali smo s ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petrom Cobankovicem.
• Koliko je hrane lani izvezeno iz Hrvatske?
- U odnosu na prethodnu godinu, poljoprivredni izvoz iskazan u eurima veci je za 0,5 posto, dok je uvoz manji za 10 posto. To ce reci da je u apsolutnim iznosima izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 984,5 milijuna eura, a uvezeno u vrijednosti 1,6 milijardi eura, sto je rezultiralo deficitom od 633,7 milijuna eura. U 2009. godini kolicinski je izvezeno 10,2 posto vise, a uvezeno 18,9 posto manje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na 2008. Dakle, postignuta je razina pokrivenosti uvoza izvozom od 61 posto. Dakako da je tu najvise pridonio izvoz tune, no takodjer veliki postotak odnosi izvoz zitarica, secera i mesnih preradjevina. Upravo je vanjskotrgovinska bilanca najbolji pokazatelj konkurentnosti nekog sektora, a poljoprivreda to najbolje pokazuje. Za to su zasluzni i poticaji u poljoprivredi koji sluze za podizanje konkurentnosti i rezultati to opravdavaju, jer u danasnjim uvjetima otvorenog trzista, bez poticanja poljoprivrede, tesko bi prezivjeli oni koji od poljoprivrede zive.
• Kako se odvija prilagodba poljoprivrede propisima Europske unije po pitanju 11. poglavlja?
- Zadovoljan sam dinamikom kojom se odvija prilagodba, jer sve nadlezne institucije odgovorno i u predvidjenim rokovima izvrsavaju svoje zadace. Samo smo u prosloj godini izradili gotovo polovicu od ukupnog broja propisa donesenih u Hrvatskoj u toj godini s ciljem prilagodbe zajednickim propisima Europske unije. Europska komisija nam uvjetuje dovrsetak pregovora ispunjavanjem triju mjerila, za sto su u konzultacijama pripremljeni akcijski planovi u kojima je opisan nacin na koji ce se izvrsiti preostale zadace, s preciznim rokovima za njihovo izvrsavanje: akcijski plan kojim ce se ispuniti dva mjerila vezana uz placanja, a odnose se na funkcioniranje Agencije za placanje i Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, te akcijski plan koji se odnosi na ispunjavanje mjerila vezanog uz uredjenje trzista poljoprivrednih proizvoda, koji je Vlada usvojila.
Izrada planova za ispunjavanje mjerila je dinamican proces koji je zbog kompleksnosti podrucja koja obuhvacaju i nacina izrade potrajao gotovo godinu dana. No, vazno je shvatiti da su strucne sluzbe ministarstva istodobno izvrsavale odredjene zadace inicijalno sadrzane u tim planovima te je, primjerice, krajem prosle godine donesen Zakon o uredjenju trzista poljoprivrednih proizvoda, a pocetkom ove godine pocela je s radom samostalna Agencija za placanja.
• Sto je s ribarstvom i drugim poglavljima iz vaseg sektora?
- Trinaesto poglavlje, Ribarstvo, otvoreno je prije nekoliko dana. Neotvaranje ovoga poglavlja dosad nije znacilo da strucne sluzbe nisu tijekom protekle godine intenzivno radile na uspostavi svih potrebnih segmenata, prije svega uspostavi institucionalnog okvira za nadzor, kontrolu i inspekciju, te okvira za provedbu mehanizama strukturne potpore i povlacenja sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo kad Hrvatska postane punopravna clanica Unije. No, dio pregovora odnosi se i na tehnicka trazenja, prije svega u dijelu zadrzavanja tradicionalnih alata i oblika ribolova, te prijelazna razdoblja za neke specificnosti hrvatskog ribarstva.
• Sto ce biti s potporama i subvencijama?
- Kao i dosad, tako ce i u ovoj godini isplata potpora biti prioritet. Postojeci Zakon o drzavnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim je ucinjen veliki iskorak u smislu pojednostavljenja sustava, odnosi se jos samo na ovu godinu. Sljedecim zakonskim propisom namjera nam je jos vise se pribliziti sustavu placanja koji je trenutno na snazi u Uniji. Na taj nacin zelimo sto bolje i na vrijeme nakon pristupanja pripremiti kako ukljucene institucije, tako i korisnike. Tu cemo, kao i dosad, posebnu brigu voditi o sektorima koji ce u sklopu zajednicke poljoprivredne politike Europske unije biti uskraceni za dosadasnja placanja, kako bi sto bezbolnije prosli kroz tranziciju. Cilj je u konacni doci do sest milijardi kuna godisnje na ime potpora, sto je u odnosu na proslu godinu, kad je taj iznos bio 3,6 milijardi kuna, gotovo udvostrucenje. No, ove ce godine za poticaje u poljoprivredi biti isplaceno 2,19 milijardi kuna, pri cemu ce poticaji za mlijeko biti isplaceni u stopostotnom iznosu, dok ce biti isplaceno 60 posto svih ostalih poticaja.
• Kakvom dinamikom ce se isplacivati smanjeni poticaji?
- Novac koji je na raspolaganju mora se podijeliti po svim modelima i pravima i stoga drzim da je najposteniji. To je surova realnost, to su nase mogucnosti, to je ono sto je proracunom odredjeno. Do kraja veljace bit ce isplaceno oko 150 milijuna kuna za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima. U ozujku i travnju bi trebali biti isplaceni poticaji za proljetnu sjetvu i sva prava na temelju biljne proizvodnje, zatim poticaji za mlijeko, a u svibnju bi trebala poceti isplata za stocarsku proizvodnju. Predstoji nam borba da odrzimo i ovaj okvir te da postignemo zadovoljavajucu dinamiku, odnosno da u prva cetiri mjeseca isplatimo 1,5 milijardi kuna potpora. Drzava ne duguje nego daje. Daje nesto manje, ali potpore su davanja da bi se povecala konkurentnost poljoprivrede, one nisu duznicko-vjerovnicki odnos i pravo koje se steklo na temelju prodaje roba, izvrsenih radova i slicno.
• Kakva je iskoristivost europskih fondova?
- Sto se tice SAPARD-a, koji je bio namijenjen poljoprivredi, kad sagledamo sve okolnosti i kratkocu rokova, mogu izraziti zadovoljstvo. Iskoristivost je bila nesto manja od 50 posto, sto se moze gledati kao polupraznu ili polupunu casu. Treba sagledati i cinjenicu da Hrvatskoj nisu bila dopustena neka ulaganja koja su bila dopustena drugim zemljama koje su usle u Europsku uniju, poput kupnje mehanizacije. No, kad usporedjujemo nas SAPARD s dvanaest zemalja regije koje su usle u Uniju, onda Hrvatska ima uvjerljivo najvisi prosjecni iznos ulaganja po projektu no, kako sam rekao, zbog kratkoce rokova i ogranicenja iskoristivost nije ni mogla biti veca. Misljenja sam da je to bila dobra podloga za koristenje IPARD-a koji je financijski daleko izdasniji od SAPARD-a jer iznosi 1,137 milijardi kuna.
• Sto donose veletrznice i burze ribe?
- Uspostava organiziranog sustava prodaje ribe jedna je od sastavnica Nacionalnog programa povecanja proizvodnje i potrosnje ribe. Njime je predvidjena uspostava iskrcajnih mjesta za ribu, sabirnih centara, otkupnih stanica i veletrznica. Veletrznice se osnivaju radi koncentracije ponude i potraznje ribe, te postizanja realne trzisne cijene, a time i povoljnije pozicije ribara i uzgajivaca na trzistu. U trenutku pristupanja Uniji moramo imati sustav prometa ribom koji ce biti kompatibilan s europskim. Ukratko, mora se osigurati sljedivost ribe od krajnjeg potrosaca do proizvodjaca, odnosno mjesta ulova ili uzgajalista. Nase ce trziste postati dijelom europskog zajednickog trzista te u tom smislu moramo zadovoljiti odredjene zahtjeve. Uspostava veletrznica, kao jedan od kanala prodaje, jamcit ce spremnost sudjelovanja u uvjetima takve trzisne utakmice. No, uspostava ovakvog sustava nije jednostavna i iziskuje dugorocne planove i razvoj.
• Sto je s vinogradarskim katastrom?
- Sektor vina Europske unije preuredjen je u 2009. godini, sukladno novoj Zajednickoj organizaciji trzista vina EU. Glavni ciljevi vinogradarskog registra Europske unije su pracenje i nadzor proizvodnog potencijala. Podaci iz registra uvelike bi doprinijeli uredjenju trzista vinom, a registar bi inspekcijskim tijelima omogucavao bolju kontrolu. U hrvatski vinogradarski registar ukljucile bi se sve povrsine pod vinogradima i bio bi baza podataka koja biljezi registar, obvezne izjave i podatke vezane uz pracenje trzista vina te obuhvaca pratece dokumente i podrumske evidencije koje se vode u sektoru vina.
Vlada ce pomoci seljacima sa 18.000 tona psenice
• Kako ce se rijesiti problem nestalog zita u DJakovstini?
- Vlada je na sjednici proslog tjedna odlucila da ce se pomoci svim poljoprivrednicima koji su svoju psenicu uskladistili u DJakovstini s ukupno 18.000 tona psenice. Vise od dvije tisuce proizvodjaca naslo se u vrlo teskoj situaciji i Vlada je donijela odluku o pomoci. Nakon provedenih analiza, doslo se do zakljucka da su drzavne robne zalihe ostecene za 1991 tonu psenice i nesto vise od tisucu tona kukuruza, odnosno za oko 2,7 milijuna kuna. To je vrlo veliki iznos, a i sama DJakovstina duguje drzavi 50 milijuna kuna. Novac za psenicu kojom ce drzavne robne zalihe obestetiti poljoprivrednike, Ravnateljstvo za robne zalihe probat ce namiriti iz stecajne mase DJakovstine, a iz nje ce se traziti i namirenje duga drzavi.
Ne ocekujemo veliki interes stranaca za poljoprivredno zemljiste
• Zasto zapinje prodaja drzavnog poljoprivrednog zemljista?
- Osnovni je cilj zakona ubrzati postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljistem u vlasnistvu drzave. To je ponajprije vidljivo u sudjelovanju manjeg broja institucija u postupku davanja poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave u dugogodisnji zakup, te kod postupaka provodjenja javnih natjecaja za prodaju i zakup na nacin da ovo ministarstvo, za razliku od dosadasnje dvije suglasnosti koje je davalo na raspisivanje natjecaja i odluku o izboru, sad sukladno vazecem zakonu daje jednu suglasnost koja obuhvaca raspisivanje javnog natjecaja i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. Kad je u pitanju drzavno zemljiste, i dalje ostaju zakup, prodaja i koncesija, a veci dio tog posla u nadleznosti je opcina i gradova. Najveci dio zemljista, ili barem najvece parcele, vec je u posjedu.
O sredjivanju gruntovnica i katastra ovisit ce i prodaja drzavnog zemljista, sto je trajni oblik otudjenja i ljudima svakako, cini se, najdrazi. Razdoblje odgode prodaje poljoprivrednog zemljista stranim drzavljanima predmet je pregovora i o njemu se jos raspravlja. Naravno da cemo maksimalno zastititi nase interese i da cemo u pregovarackom postupku uspjeti ishoditi nama povoljno razdoblje za prodaju zemljista strancima. Rijec o vaznom pregovarackom stajalistu, poglavito za velike zemlje koje su ulazile u EU i koje su imale velike povrsine. Necu reci da to nama nije vazno pregovaracko stajaliste. Bez obzira na prijelazno razdoblje, smatram da nece doci do znatnije prodaje. Zbog usitnjenosti, mogu reci na srecu, ne ocekujem interes stranaca kakav je bio u drugim zemljama.
Vjesnik
http://www.vjesnik.hr/
|
Related Articles
View photos
Print article
|
