|
Vijesti
Thursday, February 25, 2010 Srbi zele sakriti dokaze o genocide Zdravka Soldic-Arar
Slobodna Dalmacija HAASKI ARHIV
PREDSTAVNICI STRADALNICKIH UDRUGA U BiH OPTUZUJU
Dok sluzbeno Sarajevo inzistira da haaski arhiv nakon zatvaranja Tribunala dodje u glavni grad BiH, Srbija i Hrvatska drze kako ta gradja treba ostati u Haagu. Pocetak dvodnevne Medjunarodne konferencije o nasljedju Haaskog tribunala, koja se odrzava u Haagu i ciji je moderator glavni tuzitelj Serge Brammertz, zasjenio je istodobnu pretragu kuce najtrazenijega ratnog zlocinca Ratka Mladica. Dok mediji uvelike spekuliraju o kolicini novca pronadjenog u njegovoj kuci u beogradskome naselju Banovo brdo, u Haagu se raspravlja o lokaciji na kojoj ce se smjestiti kompletna arhivska gradja proistekla iz rada ovog tribunala za bivsu Jugoslaviju, kada se Tribunal zatvori.
Sluzbeni stav Bosne i Hercegovine na ovoj konferenciji prenio je glavni drzavni tuzitelj Milorad Barasin koji se zalozio za smjestanje haaske arhivske gradje u BiH, argumentirajuci taj prijedlog stavom da se “upravo u BiH dogodio najveci broj zlocina pa je najlogicnije da se dokumentacija o tim zlocinima arhivira u BiH”.
Srpski tuzitelj za ratne zlocine Vladimir Vukcevic prezentirao je stav Srbije “da arhiv Haaskog tribunala treba ostati u Haagu ili da bude smjesten u neutralnoj drzavi i tako bude dostupan svima”. - Nas stav je da arhiv, u kojemu se cuva velik broj povjerljivih dokumenata koje su drzave bivse SFRJ dostavile Tribunalu, nikako ne ide u regiju - podcrtao je Vukcevic.
Ostavstina
Ministar pravosudja Republike Hrvatske Ivan Simonovic misljenja je da arhiv Haaskog tribunala treba ostati u Haagu i nakon okoncanja rada Tribunala. Po zavrsetku rada Haaskog tribunala, ciji se mandat blizi kraju, ostaje otvoreno niz pitanja, osim pitanja arhiva Tribunala, debatira se i o nadzoru nad izvrsenjem zatvorskih kazni, programu zastite svjedoka kao i o pitanju uvjetnog otpusta osudjenih za ratni zlocin. Pod nasljedjem Medjunarodnog suda, odnosno Haaskog tribunala, u sirem kontekstu podrazumijeva se sve ono sto ce taj sud predati “nasljednicima” a sastoji se od zakljucaka Tribunala sadrzanih u presudama, spisa i arhiva, njegov doprinos razvoju medjunarodnog prava, vladavini prava u bivsoj Jugoslaviji…
Predsjednik Tribunala Patrick Robinson ustvrdio je na konferenciji da zemlje bivse Jugoslavije trebaju ne samo nastaviti posao ovog tribunala u svojim domacim zakonodavstvima, nego i imati pun pristup svim javnim podacima suda kako bi ih mogli koristiti u buducnosti.
Odlicna ocjena
Predsjednik Hrvatskoga helsinskog odbora Ivan Zvonimir Cicak na debati je ustvrdio, obracajuci se predstavnicima Tribunala, da taj sud nije uspio “probiti zid” prema narodima bivse Jugoslavije. - Devedeset posto naroda u bivsoj Jugoslaviji vas dozivljava kao batinu, kao neprijatelja i nuzno zlo koje se mora tolerirati - kazao je Cicak. Haaskoj konferenciji nazocni su i predstavnici udruzenja zrtava rata u Bosni i Hercegovini. Njihov zahtjev je da Tribunal mora nastaviti s radom dok se ne procesuiraju najodgovorniji za ratni zlocin, poput Ratka Mladica, te inzistiraju na smjestanju arhivske gradje u Sarajevu.
- Jasno nam je zasto predstavnici Srbije ne zele da se haaski arhiv, nakon zatvaranja Tribunala, premjesti u Sarajevo. Jasno je da od nas zele sakriti brojne dokumente koji dokazuju genocid u Bosni i Hercegovini, kao i ulogu Srbije u tim zlocinima. I u medjupresudi Slobodanu Milosevicu Tuziteljstvo je dokazalo namjeru genocida u deset opcina, a ne samo u Srebrenici. O ulozi Srbije u ratu u BiH svjedoce i dokumenti Glavnog staba vojske Srbije, koji su Ratku Mladicu za etnicko ciscenje dali ocjenu - odlican - kaze Bakira Basecic, predsjednica Udruzenja “Zena-zrtva rata”.
POZIV Uhitite Ratka Mladica
Nazocnost konferenciji udruzenja zrtava rata iskoristila su i za odvojeni sastanak s Brammertzom. Predsjednik Udruzenja logorasa BiH Murat Tahirovic za ‘Slobodnu’ istice da im je Brammertz obecao da Srbija nece dobiti pozitivnu ocjenu o suradnji s Tribunalom u lipnju ako do tada ne isporuci Ratka Mladica. Cinjenicu sto su dobili pozitivnu ocjenu o suradnji koncem prosle godine Brammertz je argumentirao podrskom demokratskim snagama u Srbiji, stimulacijom za otvaranje europskog puta ako se uhite preostali ratni zlocinci.
Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/
|
Related Articles
View photos
Print article
|
