|
Vijesti
Thursday, February 25, 2010 Josip Friscic: Podravka je hrvatska ugledna tvrtka, i to mora ostati Ivka Bacic
Vjesnik Vlada na celu s premijerkom Kosor ne skriva pravo stanje, nego otvoreno govori - gospodo, za ovo novca ima, za ono nema. Nema vise podilazenja i obecanja bez pokrica, rekao je predsjednik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora. S predsjednikom HSS-a i potpredsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Friscicem razgovarali smo o novim mjerama za pomoc posrnulom gospodarstvu, sto i jest, uz borbu protiv korupcije i dovrsetak pregovora s Europskom unijom, prioritet Vlade Jadranke Kosor. Nezaobilazna tema bili su i odnosi u vladajucoj koaliciji, ali i Podravka, zbog koje Friscic ovih dana ostro polemizira s nekim poznatim biznismenima zainteresiranim za kupnju te tvrtke.
• Vlada je donijela vrlo vazne mjere za oporavak gospodarstva i ocuvanje radnih mjesta. Prosli tjedan je odrzana i prva aukcija HBOR-a za dodjelu kredita poduzetnicima. Kad se mogu ocekivati prvi ucinci tih mjera?
- Bez novca nema pomaka u gospodarstvu. Dobro je sto je Vlada uspjela stvoriti financijski okvir i dobro je sto se nije islo na izmisljanje novih agencija, na cije bi se formiranje trebalo cekati, nego je HBOR usao u te poslove. Prednost trebaju imati izvoznici, tvrtke s vec zakljucenim ugovorima i narudzbama, ali koje imaju problema s osiguranjem sirovina i s rokovima placanja. Prvi ucinci tih mjera mogu se ocekivati u svibnju ili lipnju, ali se na tome ne smije stati. Ono na sto Vlada najizravnije moze utjecati jesu tvrtke ciji je drzava stopostotni ili pretezni vlasnik. Zato ocekujem da sada stave na stol svoje projekte i Hep i Janaf i Hrvatske vode, da se raspisu natjecaji i da se krene u ostvarivanje tih programa. Na taj ce se nacin pokrenuti i gradjevinska operativa, ali i njihovi kooperanti, a to su srednja i mala poduzeca, mnogi obrtnici, oni koji nemaju ugovorene poslove i u poziciji su da moraju otpustati radnike.
• Nakon dugo vremena mjere za spas gospodarstva zajednicki potpisuju Vlada, monetarna vlast i poslovne banke. Je li osigurano dovoljno novca na financijskom trzistu za ocuvanje poslovanja tvrtki koje su posrnule zbog krize?
- Posrnule tvrtke su nesto drugo. Za njih se formira poseban fond, a najvjerojatnije ce se njihovi vlasnici morati odreci i dijela vlasnistva. Slazem se s time da se i s njima razgovara, da se i za njihov spas osigurava dio novca, ali prednost moraju imati oni koji vec imaju trziste, proizvod i kupca, vec ugovorene poslove i narudzbe. U bankama ima dovoljno novca da se svi ti programi prate.
• Sto je s cijelim industrijskim granama, poput tekstilne i drvne industrije? Hoce li se i njima pomoci?
- Nasa drvna industrija dugorocno ima sirovinsku osnovu, jer se svake godine rusi od pet do sedam milijuna kubika drvne mase. Pitanje je samo hoce li ta masa biti sirovinska osnova drvnoj industriji drugih zemalja, ili ce se od nje proizvoditi u Hrvatskoj i time ocuvati radna mjesta. Te su tvrtke medju prvima zahvacene krizom i njima treba pomoci da premoste odredjene obveze. Drvna industrija ima perspektivu, a moze i pronaci partnere za regionalna i sira trzista. U tekstilnoj je industriji pak izgubljeno, cini se, najvise radnih mjesta. Tu je konkurencija nemilosrdna, vrlo cesto i nelojalna. Znamo za isporuke tekstilnih proizvoda iz azijskih zemalja, a znamo i pod kakvim se uvjetima tamo proizvodi. Za pomoc tekstilcima treba pripremiti posebne mjere. Koliko znam, na tome se vec radi, a neke ce mjere ubrzo biti predstavljene.
• Imaju li Vlada i premijerka Jadranka Kosor potporu svih koalicijskih partnera za te i druge poteze?
- Imaju punu potporu i o tome unutar koalicije nije bilo nikakvih prijepora. Da Vlada i premijerka nemaju podrsku koalicijskih partnera, vec bi oporba to iskoristila prizivajuci prijevremene izbore i trazeci da Vlada odstupi. Na pocetku krize to su i pokusali, ali su uvidjeli da smo u koaliciji odlucni kad je rijec o prioritetima, medju kojima je i gospodarski oporavak i razvitak. U HSS-u smo uvjereni u to da se vuku dobri potezi i da ce se rezultati ubrzo pokazati. Kod svih je, naravno, prisutno nestrpljenje, svi zelimo da sve ide sto brze i da se ucinci sto prije vide. Ali, to je i dobro, jer i to tjera sve drzavne sluzbe da daju svoj maksimum. Ono sto je pozitivno, to je da Vlada na celu s Jadrankom Kosor ne skriva pravo stanje, nego otvoreno govori - gospodo, za ovo novca ima, za drugo nema. Vise nema podilazenja, nema obecanja bez pokrica.
• Kako gledate na Gospodarski savjet predsjednika Ive Josipovica?
- Sudeci po imenima tih ljudi, rijec je o timu poslodavaca. A poslodavci, naravno, imaju svoj interes koji je uvijek u sukobu s interesom radnika. Jedni uvijek misle da im vise treba ostati, a drugi da premalo dobivaju. Ne postigne li se tu ravnoteza, nastave li se rasprave kakve smo i dosad imali, a dio tih ljudi je bio i u tijelima koja su, poput GSV-a, partner Vladi, bojim se da od toga nece biti neke koristi. Smeta mi i to sto su dvije vrlo znacajne institucije, sa stoljetnom tradicijom, stavljene u drugi plan. Malo se pita Hrvatsku obrtnicku komoru i Hrvatsku gospodarsku komoru. One su vec dulje zapostavljene, nestale su kao partneri.
• Za trajanja predsjednicke utrke, lideri nekih koalicijskih stranaka cesto su odlazili u SDP. Vi niste vidjeni na Iblerovu trgu.
- HSS se nije svrstao ni uz jednog kandidata, pa ni uz SDP-ova Ivu Josipovica, pa nismo imali potrebe nikamo odlaziti. Neki su pohodili SDP-ov stozer, zeleci i time mozda osigurati sebi i svojoj stranci neke pozicije za sutra. To, medjutim, nije HSS-ov stil. HSS tako ne funkcionira.
• Kako onda gledate na to sto neki HDZ-ovi partneri vec razgovaraju sa SDP-om o koaliciji za iduce izbore?
- Svatko trazi poziciju za sebe. Uvijek ima onih koji prije izbora nemaju ni jasan stav, niti svoj program. A kad se formira vlast, kazu - mi smo pobijedili! Toga je bilo i bit ce. I to je demokracija. Krajem 2010. i formalno pocinje izborna godina za iducu parlamentarnu utrku, pa valjda neki vec sad zele sebi osigurati mjesto negdje drugdje. Time se ne treba previse opterecivati, iako moze zasmetati kad nekog imas za partnera, ili se barem takvim prikazivao, dvije ili tri godine, a onda cetvrte godine vidis da je na nekoj drugoj adresi.
• U razgovorima o promjenama Ustava najveci je prijepor o glasovanju dijaspore. Kakvo je stajaliste HSS-a o tome?
- Nitko ne moze poreci da je dosad bilo promasaja i propusta u nacinu glasovanja nasih drzavljana izvan Hrvatske. Sigurno tu stosta treba mijenjati, ali moramo biti svjesni toga da smo narod s brojnom dijasporom koja treba primjereno biti zastupljena u Saboru. Nekad je bilo 12 zastupnika dijaspore, danas ih je pet. Nisam za to da se njihov broj dalje smanjuje i protivim se prijedlozima nekih iz oporbe da dijaspora ima jednog, najvise dva zastupnika.
• Pripadnici talijanske manjine u Hrvatskoj glasuju za talijanski parlament dopisno. Zasto to ne omoguciti i hrvatskoj dijaspori?
- Smatram da bi dopisno glasovanje potaknulo Hrvate u iseljenistvu da se u vecem broju odazovu na izbore. Neke su drzave to uvele, i to dobro funkcionira. Kod nas su, medjutim, kad je dopisno glasovanje spomenuto kao ideja, odmah krenule rasprave o tome kako ce se puno varati, kako se to ne moze kontrolirati, kako nismo dosegli potrebnu razinu politicke kulture za tako nesto. Na tome je zasad zapelo.
• Ovih ste dana razmijenili ostre rijeci sa sefom Atlantic grupe Emilom Tedeschijem, koji tvrdi da zelite i dalje politicki upravljati Podravkom.
- Podravka ima svoj Nadzorni odbor i svoje vlasnike, a ja samo zelim dati doprinos kao koalicijski partner u Vladi, jer je drzava, s vise od 26 posto, pojedinacno najveci vlasnik. Zagovornik sam toga da svi vlasnici, i drzava i fondovi, ali i mali dionicari, imaju svoje predstavnike u nadzornom odboru. Reagirao sam zato sto su opet izigrani mali dionicari koji imaju vise udjela nego svi fondovi zajedno. Prodje li ponudjeni prijedlog, fondovi bi od sedam clanova NO-a imali cetiri, sto je nedopustivo, jer ne odgovara vlasnickoj strukturi.
Dvaput sam razgovarao s Tedeschijem, koji je izrazio interes za kupnju Podravke. Rekao sam da me to raduje, jer to znaci da, unatoc svemu, vjeruje u Podravku. Rekao sam mu i da je tvrtka na burzi te da onaj tko ima novca moze svakodnevno kupovati na burzi. Ali, njega to ocito ne zanima, nego je zainteresiran za to da drzava proda svoj udjel. Tome se protivim, jer Podravka spada u ono sto nazivamo obiteljskim srebrom, a nema ga jos mnogo u toj skrinji.
• Namjerava li Vlada prodati svoj udjel u Podravci?
- Ne, zasad se o tome ne razmislja. Ima u Hrvatskoj onih koji bi sve prodali, koji kazu da i Hep treba prodati, da i Hrvatske zeljeznice treba privatizirati. Lako je prodati! Ali, kad nakon prodaje iskrsnu problemi, rjesenja se traze na Markovu trgu! Zagovornici prodaje svega tvrde da je drzava los gazda. Jest, ali samo ako su uime drzave na celu tvrtki neodgovorni ljudi. Podravka nije znacajna samo za Podravinu, nego i za cijelu Hrvatsku. Da Hrvatska ima 10 takvih tvrtki koje vise od 50 posto proizvodnje izvoze, drukcije bismo se nosili s krizom. Odluci li se Vlada jednog dana na prodaju, trebat ce napraviti novu procjenu, a podaci ce sigurno pokazati nesto sasvim drugo od rezultata procjena radjenih devedesetih proslog stoljeca i za Podravku i za druge tvrtke. A onda ce i puno vise novca trebati pripremiti i gospodin Tedeschi i drugi zainteresirani.
• Otkud Tedeschijeva tvrdnja da se zauzimate za “kontinuitet Polancecove brige za Podravku”?
- Prvi sam jos 2007. progovorio i najglasnije govorio o tome da je lose sto se krenulo s odljevom novca iz Podravke, cija se uprava vise bavila kupnjom dionica i kreditnim linijama, a manje proizvodnjom. Ne sjecam se da je tada netko drugi na to upozoravao. Naprotiv, bilo je puno onih koji su »pustali maglu« i govorili da i nije bas tako. Sada je sve to »u procesu« za to nadleznih institucija. Tedeschiju ocito smeta sto se zalazem za to da se drzava brine o Podravci kao tvrtki od vitalne vaznosti. Mogu mu samo poruciti da od toga necu odustati.
• Predbacuje vam se i to sto je vasa osobna lijecnica, zato sto je iz HSS-a, u NO-u Podravke.
- Jedan sam od 13.000 njezinih pacijenata i nije, naravno, u NO-u zato sto je »moja« lijecnica, nego zato sto je na poslijediplomskom studiju osposobljena za obavljanje funkcije clana nadzornih odbora. Tocno je da je i celnica lokalnog HSS-a, ali ne jednom sam pokazao da je jedno sluzba, a drugo druzba. Ako je moj jedini krimen to sto je clan NO-a Podravke ujedno i clan HSS-a, nije mi to tesko podnijeti.
• Kako odgovarate na optuzbe anonimnog HSS-ova duznosnika, koji za jedne novine kaze da cijelu stranku zrtvujete zbog Podravke i da solirate u svemu sto govorite o toj tvrtki?
- Ne pogadjaju me takve optuzbe, jer su neutemeljene, ali mi smeta sto se »visokopozicionirani HSS-ov duznosnik iz zapadne Slavonije« krije, jer to sugerira da se boji pod imenom i prezimenom izreci svoj stav. A u HSS-u se nitko nikoga ne boji, o svemu se krajnje otvoreno raspravlja. Zivim u koprivnickom kraju i stalno primam poruke ljudi zabrinutih sto ce biti s Podravkom. Zato mogu reci da govorim u njihovo ime, jer o Podravci ovisi sudbina mnogih ljudi i njihovih obitelji. Podravka je hrvatska, ugledna tvrtka, iznimno vazna za hrvatsku privredu. To mora i ostati.
O proracunu i kriznom porezu
• Neki partneri, poput sefa HSLS-a Darinka Kosora, traze brzi rebalans proracuna i ukidanje kriznog poreza. Je li to realno?
- Ljudi uvijek zele cuti obecanja o smanjivanju izdvajanja, a povecanju prava i primanja. Zelis li im to govoriti, pozornost ti je osigurana. Takvih je prica bilo i kad smo sredinom prosle godine isli s rebalansom za koji su mnogi govorili da je mozda prerigorozan, da ga treba odgoditi do jeseni. Ali, da se nije islo s takvim rebalansom, upitna bi bila isplata placa ili mirovina. Ovako je, kad je rijec o prihodovnoj strani, a prema rijecima ministra financija Ivana Sukera, proracun ostvaren s 99,4 posto, sto govori da je prosudba bila realna. Bilo je tada dvojbi o tome treba li ici s uvodjenjem posebnog poreza ili pak prihode povecati vecom stopom PDV-a. Zagovarao sam vecu stopu PDV-a, a na kraju smo se nasli negdje u sredini, s time da je krizni porez ogranicen do kraja godine. Pokaze li se da se iz ostalih prihoda moze prikupiti dovoljno za namirenje obveza, ukinut ce se i prije.
Ne gledamo i ne namigujemo »preko plota«
- HSS je stranka desnog centra i dobro znamo gdje nam je mjesto. Ozbiljno se pripremamo za iduce izbore, ali nase pripreme ne podrazumijevaju i razgovor sa SDP-om. HSS je dio vladajuce koalicije i HDZ-ov partner. Ne gledamo i ne namigujemo »preko plota«, ne trazimo drugog partnera, nego smo snazno angazirani na tome da Vlada postigne sto bolje rezultate, prije svega na gospodarskom planu, u borbi protiv korupcije, te da sto prije zavrsimo pregovore o pristupanju Europskoj uniji, kaze Josip Friscic.
Vjesnik
http://www.vjesnik.hr/
|
Related Articles
View photos
Print article
|
