Neki su Srbe zeljeli isplatiti, ali je Tudjman odlucio vratiti ih kuci
Suca Orieja zanimalo je jesu li Tudjman, Vrdoljak i Kostovic bili za to da se Srbima da naknada pa da se nikada ne vrate, a Radica se ispituje temeljem tzv. predsjednickih transkripata sa sastanaka VONS-a i Vlade RH. U posljednjem dijelu sudjenja generalima Anti Gotovini, Ivanu Cermaku i Mladenu Markacu sudsko vijece slusa svjedocenja svjedoka koje je samo pozvalo. Bit ce ih sedam, a prvi je u Haag stigao Jure Radic, u ratno vrijeme predstojnik Ureda predsjednika, potpredsjednik Vlade RH, kao i ministar razvitka, obnove i useljenistva.
Sudsko vijece zeli objasnjenje o razdoblju poslije Oluje kada je vecina Srba izbjegla. Zanima ih je li cilj hrvatske drzavne politike bilo da se sprijeci povratak Srba pa se potencirao povratak i useljavanje Hrvata iz strateskih razloga. Je li prednost davana naknadama za imovinu Srba, ili su imali mogucnost izbora izmedju povratka i naknade? Sudsko vijece pocelo je ispitivati Radica temeljem tzv. predsjednickih transkripata sa sastanaka, uglavnom VONS-a i Vlade RH.
Naseljavanje Vojnica
Radic je sucima objasnio o cemu je bila rijec na sastanku s kraja kolovoza 1995., kada je govoreno da je u Vojnicu ostalo 50-ak ljudi (Hrvata), a da ih se moze naseliti 15.000, dok je u Donjem Lapcu samo 14 Hrvata. Radic je objasnio kako je rijec o dijelu Hrvatske gdje je ona u ratu bila umalo prepolovljena, tako da se razmisljalo o strategiji, jer u to vrijeme jos je prijetila opasnost da snage Ratka Mladica iz BiH pokusaju zaposjesti te dijelove RH.
Govoreci o Uredbi o privremenom zbrinjavanju imovine izbjeglih Srba, objasnio je da je “pravi nacin spasavanja imanja i kuca bio taj da se netko useli (bilo Srbi povratnici, bilo Hrvati izbjegli iz BiH), jer napustena imanja propadaju u roku od sest mjeseci. Sudac je citirao rijeci Antuna Vrdoljaka koji je kazao da bi “oni tamo trazili da im se posalje koja kuna i bili bi sretni” te Ivice Kostovica koji je rekao da “treba napraviti kompenzaciju i da je premijer dao zeleno svijetlo za isplatu Srbima pa bi banke dale zajam Hrvatima, oni bi to dali Srbima, koji bi potpisali da se vise nece vratiti”.
Nije bilo novca za otkup
Radic je odgovorio kako je bilo raznih zamisli i neki su u vodstvu mislili da naknade imaju prednost pred povratkom Srba, no “u razgovoru s Tudjmanom zauzet je stav da cemo uciniti sve da organiziramo povratak, a ako oni to ne zele, onda se ide na naknadu”. Dodao je da tada RH nije ni imala novca za novcane naknade, a da je bio veliki problem i s izbjeglim Hrvatima, kojima je isprva davan novac za povratak, pa su oni uglavnom kupovali automobile i ostajali u velikim gradovima. Orie je tada citirao i Tudjmana koji je izjavio da “im treba ponuditi naknadu za ono sto imaju tu, umjesto da se vrate”. Radic je ponovio da ta ideja nije provedena nakon Oluje, a da su naknade uvedene tek pet-sest godina kasnije.
Vecernji list
http://www.vecernji.hr/
Hrvatska radio televizija
http://www.hrt.hr/vijesti/
24. 02. 2010.
Jure Radic svjedok Haskog suda
Sudjenje generalima Anti Gotovini, Mladenu Markacu i Ivanu Cermaku uslo je u zavrsnu fazu. Nakon gotovo dvije godine dokaznih postupaka tuziteljstva i triju obrana na red je doslo i Sudsko vijece, koje je odlucilo pozvati jos sedam svjedoka. Prvi od njih je ovih dana sveprisutni Jure Radic koji je za vrijeme Oluje bio potpredsjednik Vlade i ministar obnove. Haske suce cini se zanima je li se i zasto Radic zauzimao za sprecavanje povratka izbjeglih hrvatskih Srba.
Jure Radic priznaje da se na sjednicama Vlade i Vijeca za obranu i nacionalnu sigurnost moglo cuti svakakvih misljenja, no kaze da su za pitanje povratka Srba bila mjerodavna tek tri - predsjednika, premijera i njega, kao ministra obnove. Istina je, kaze Radic, da je vecina Srba otisla nakon Oluje, iako ih je predsjednik Tudjman pozvao na ostanak. Objasnjava i zasto su u njihove napustene kuce naseljeni Hrvati iz BiH. Pravi nacin da se kuca spasi je da u njoj netko zivi, pravi vlasnik ili netko drugi.
Sudsko vijece vec duze vrijeme muci sporni zakon o privremenom oduzimanju i raspolaganju imovinom. Radic objasnjava da je njegova namjera bila cuvanje i jamcenje privatnog vlasnistva, ali i spas onih koji su bjezali iz BiH. Porekao je da je postojala namjera da se Srbima plati kako se ne bi vratili u Hrvatsku, a za to, rekao je, ionako nije bilo novca. Ipak na nekim se sjednicama predsjednik zauzimao upravo za tu opciju. Tudjman se sa mnom slozio, njegov konacni stav je bio da se ponudi organizirani povratak.
Govoreci o naseljavanju oslobodjenih podrucja, Radic je napomenuo kako su neki dijelovi Hrvatske bili pusti i prije Oluje, tako da je ideja o naseljavanju veceg broja Hrvata prisutna jos od uspostave hrvatske drzave. Strateski je cilj, kaze, bio da Zagreb ne bude pola Hrvatske, vec da se stimulira naseljavanje opustjelih podrucja.
Hrvatska radio televizija
http://www.hrt.hr/vijesti/
