Nasi su brodari u 2010. usli s narudzbom za gradnju 13 brodova u inozemstvu te osam na domacim navozima, rekao je ravnatelj Mare Nostruma Mato Botica. Udruga hrvatskih brodara u medjunarodnoj plovidbi - Mare Nostrum okuplja 12 brodara koji zajedno imaju 174 broda, sto je za tri vise nego na kraju 2009. U medjuvremenu je, naime, Tankerska plovidba iz Zadra u Kini preuzela dva novosagradjena broda za prijevoz rasutih tereta, svaki nosivosti 79.000 tona, ukupne vrijednosti oko 110 milijuna dolara, a nedavno je Rapska plovidba u Grckoj kupila trajekt star dvije godine.

Hrvatska trgovacka i putnicka flota 2009. je zakljucila sa 171 brodom (isto kao i 2008.), ukupne nosivosti 3.134.322 neto registarskih tona (DWT-a). To je za 30.822 DWT-a vise nego 2008., a za cak 444.663 DWT-a vise nego 2006., kad je flota imala 175 brodova. Ravnatelj Mare Nostruma Mato Botica rekao je za Vjesnik da su brodari Mare Nostruma u 2010. usli s narudzbom za gradnju 22 broda - 13 u inozemstvu (Kina i Juzna Koreja) te osam na domacim navozima, koji ce naruciteljima biti isporuceni od 2012. godine. Tako ce Tankerska plovidba preuzeti jos dva nova broda u ozujku i lipnju, a jedan potkraj ove godine, dok ce posljednji, sesti, preuzeti pocetkom 2011. Atlantska plovidba gradi cetiri broda u Kini i tri u Juznoj Koreji, a svi oni ce u flotu tog naseg najveceg brodara biti uvrsteni zakljucno s 2012. godinom.

Uz drzavnu potporu gradi se i na domacim navozima, prema programu gradnje brodova za hrvatske brodare u 2012., uz potporu od 43 milijuna dolara. Tako po dva broda grade Tankerska plovidba, Jadroplov i Uljanik plovidba, cemu treba dodati jednu skorasnju primopredaju broda, dok bi Jadrolinija do ljeta trebala preuzeti trajekt koji se gradi u Splitu. S obzirom na to da je globalna recesija najprije pogodila pomorsko trziste, uz nagli visestruki pad vozarina potkraj 2008. i pocetkom 2009., osim kad je rijec o prijevozu nafte, ohrabrujuce djeluje cinjenica da je nasa trgovacka i putnicka flota u minule cetiri godine narasla po tonazi, a osjetno se i pomladila. Prosle godine brodari Mare Nostruma kupili su devet brodova (dva tankera, dva broda za rasuti teret, dva snabdjevaca platformi, brod za opskrbu...) ukupne nosivosti 280.007 DWT-a, a istodobno su prodali 11 brodova, od toga cak pet brodova za prijevoz rasutog tereta, ukupne nosivosti 248.882 DWT-a.

Putnicka flota unutar Mare Nostruma moze prevesti vise od 3700 vozila i oko 29.000 putnika. Od spomenutog 171 broda, 143 su pod hrvatskom zastavom, jedan manje nego lani, dok ih 28 pod zastavama pogodnosti (Malte 12, Marsalskih otoka sedam, St. Vincenta pet, Luksemburga dva te po jedan brod pod zastavama Liberije i Cipra). Najvise brodova pod stranom zastavom imaju, svaki po sedam, Atlantska plovidba, Losinjska plovidba i Brodospas. Najmocniji hrvatski brodar je i dalje Tankerska plovidba sa 16 brodova (1,5 milijuna DWT-a), Atlantska plovidba s 19 brodova (813.000 DWT-a), Uljanik plovidba sa sedam brodova, Jadroplov sest, a Losinjska plovidba osam.

Najvise brodova za rasute terete

Prema strukturi kapaciteta trgovackih brodova, najvise imamo brodova za prijevoz rasutog tereta, 41, i tankera, 17, potom cetiri broda za teske terete, dva kontejnerska broda, te po jedan ro-ro teretni brod i brod hladnjacu, 22 tegljaca, osam opskrbljivaca platformi..., a sto se tice putnicke flote imamo 45 ro-ro putnickih brodova, osam brzih putnickih brodova i sedam putnickih brodova.

Novih 960 brodova s ukupno 500 milijuna tona nosivosti

U svjetskoj knjizi narudzbi brodova trenutacno ima oko 960 brodova nosivosti blizu 500 milijuna tona. Vodeci narucitelj je Grcka sa 662 broda nosivosti 56 milijuna DWT-a, slijedi Japan sa 677 brodova (51 milijun DWT-a), Kina 656 brodova... Poznato je da u kriznim vremenima mocni brodari kupuju nove brodove, a, primjerice, u Kini i Juznoj Koreji drzave subvencioniraju gradnju brodova za domacu flotu, koje kasnije kad se stanje na trzistu popravi, preprodaju.

Vjesnik
http://www.vjesnik.hr/