Ljubljana kao taoca drzi jos poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika

Protekli se tjedan dogodio pravi proboj u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i oni su se sada posve primaknuli svojemu zavrsetku. U cetvrtak je na Odboru stalnih predstavnika (COREPER) Vijeca EU Nizozemska i sluzbeno povukla zapreku otvaranju poglavlja Pravosudje i temeljna prava, a Slovenija je ucinila isto u poglavljima Okolis i Ribarstvo. Potonje je Ljubljana bila stavila na led jos 13. listopada 2006. kada je odbila prihvatiti izvjestaj o screeningu (pregledu uskladjenosti hrvatskoga zakonodavstva s europskime) sto ga je sastavila Europska komisija; to je poglavlje najdulje od svih bilo na ledu.

Oko Ribarstva Slovenija je zaigrala pravi teatar apsurda: prvo je, na ulasku u EU, otkazala ribarski dio Sporazuma o pogranicnome prometu i suradnji (SOPS), ustvrdivsi da njegove odredbe nisu u skladu s obvezama zemlje clanice, a kasnije je blokadu Hrvatske opravdavala time sto Hrvatska ne provodi ribarski dio SOPS-a!? I posljednjih je dana pokusavala nesto u vezi sa SOPS-om ubaciti u zajednicko pregovaracko polaziste, no morala se na kraju zadovoljiti jos jednom ponovljenim jamstvom da se odredbe ZERP-a nece primjenjivati na zemlje clanice EU.

Na medjuvladinoj pristupnoj konferenciji u petak pregovori su o tim dvama poglavljima i otvoreni, no odmah potom spanjolsko je predsjednistvo EU pozvalo hrvatsku vladu da dostavi svoje pregovaracko polaziste i za Pravosudje i temeljna prava, sto je Zagreb istoga dana i ucinio. Pocetkom protekloga tjedna, pak, EK-ovi su strucnjaci ocijenili da odredbe drugoga natjecaja za prodaju hrvatskih skverova zadovoljavaju uvjete za otvaranje poglavlja Trzisno natjecanje. Njihovo misljenje mora jos potvrditi EK-ov povjerenicki kolegij, a potom i COREPER, no do sljedece pristupne konferencije, 12. travnja, dovoljno je vremena da se oba poglavlja na njoj otvore.

Ljubljana kao taoca drzi jos poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, ali i s tim ce podilazenjem domacoj krajnjoj desnici morati uskoro prekinuti jer pregovori moraju najesen zavrsiti ne bi li Hrvatska 1. sijecnja 2012. postala punopravnom clanicom EU. Sto je i Bruxellesu i Washingtonu vazno zbog stabilizirajucega ucinka hrvatskoga clanstva na zapadni Balkan, a posebice na stanje u Bosni i Hercegovini, koje je SAD nedavno proglasio jednom od najvecih prijetnja svjetskoj sigurnosti i postojanosti.

U EU je, medjutim, postignuta suglasnost da Hrvatska mora u clanstvo uci posve cista, a nikako ne pod sustavima motrenja kao Bugarska ili Rumunjska. Hrvatska mora sumnjicavim zemljama clanicama dokazati da postupak prosirenja moze djelovati besprijekorno. Ostalim kandidatima i mogucim kandidatima mora, pak, pokazati da, zele li u EU, preobrazbama moraju prionuti zdusno, a ne povrsno. Zbog toga je protekloga tjedna niz hrvatskih ministara bio pozivan k veleposlaniku EU u Zagrebu Van Dorenu ne bi li ih uvjerio da preostali posao na prilagodbama europskim standardima dosljedno i na vrijeme provedu. U suprotnome, Bruxelles ce radije pricekati dok Hrvatska ne bude posve spremna.

Nisu samo zemlje clanice te koje treba uvjeriti: hrvatski ce se gradjani na referendumu izjasniti zele li u EU, za sto trenutacno ne pokazuju preveliko odusevljenje. Da ono ne splasne jos vise, EU bi trebao izbjegavati gafove poput netransparentnoga natjecaja za zaposljavanje Hrvata u europskim ustanovama ili prijetnja novinaru HTV-a zbog pitanja koja je u intervjuu postavio europskome povjereniku za prosirenje Fuleu. Na stranu sto je novinar, valjda pod dojmom hrvatskih politicara koji se za sve smatraju strucnima, pitao Fulea i o stvarima koje s njegovom lisnicom veze nemaju. Kao da, na primjer, ministra Biskupica pita o preustroju celicana. Ili Kalmetu o odgovornosti.

Vecernji list
http://www.vecernji.hr/