naslovnicapotrazitesadrzajjavite se


brzo petrazivanje

NGO
Clan Ujedinjenih Naroda

Vijesti

Friday, December 27, 2013

Iz tiska izašao “Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske”


CroDnevnik

Predstavljen Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske

U petak, 20.prosinca 2013., u Hrvatskom slovu predstavljen je Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske. Adresar su predstavili Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uz čiju je potporu Adresar objavljen, fra Šimun Šito Ćorić, glasnogovornik Hrvatskog svjetskog kongresa, prof.dr.sc. Božo Skoko te Ante Beljo, ugledni povjesničar I povratnik iz iseljeništva.

Tom prigodom, Kata Oreč, urednica Adresara Hrvata izvan Republike Hrvatske je naglasila kako je ideja o njegovoj pripremi i objavi stara skoro 18 godina: “ Bez Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, adresar bi još uvijek bio samo moj san. Zahvaljujući potpori Ureda ideja o adresaru Hrvata izvan granica Lijepe naše je realizirana” – naglasila je i dodala kako će Adresar zasigurno dodatno pomoći u svekolikom povezivanju Hrvata u i izvan Republike Hrvatske. Premda se adresar sam po sebi mnogima može činiti stereotipnim i suhoparnim štivom, ovo je neiscrpno vrelo podataka, inspiracije i mogućnosti. U njemu su podaci obogaćeni mnoštvom korisnih podataka i informacija, te stručnim povijesnim i sociološkim prikazom – rečeno je na predstavljanju.

„Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske“ na 512 stranica donosi više od 3.000 adresa i podataka ključnih hrvatskih ustanova, organizacija, institucija, zajednica, udruga, društava, korporacija i uglednih pojedinaca od Urugvaja i Venezuele do Novog Zelanda. Riječ je o izdanju koje na jednom mjestu obuhvaća sve relevantne podatke o svim dosezima života i djelovanja iseljenika svih generacija, te koje pokazuje kolika je zapravo snaga Hrvata izvan granica Lijepe naše.

„Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske” svojevrsno je priznanje svima onima koji unatoč udaljenosti od svojih korijena stoljećima ne prestaju njegovati vlastiti identitet, kulturu i tradiciju u tuđini te koji svoju ljubav prema domovini prenose na mlađe naraštaje.

http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/146/predstavljen-adresar-hrvata-izvan-republike-hrvatske



Iz tiska izašao “Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske”

Hrvatska je izrazito iseljenička zemlja. Procjenjuje se da izvan Hrvatske i Bosne i i Hercegovine, diljem svijeta živi oko četiri milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Iseljanjavanja su se odvijala u nekoliko velikih valova – od egzodusa pred Turskom najezdom u Austriju, Mađarsku i Italiju…, preko masovnih iseljevanja u prekomorske zemlje između dva svjetska rata do odlaska na takozvani privremi rad u zapadnoeuropske države nakon 1965. i suvremenih ekonomskih iseljavanja.

Uz sva nastojanja različitih državnih i nevladinih institucija, Crkve i iseljeničkih organizacija, nažalost još nisu ostvareni zajedništvo, suradnja i poznavanje domovinske iseljene Hrvatske. Zbog toga je još prilično neiskorišten taj veliki potencijal u ekonomskom, lobističkom, demografskom i svakom drugom smislu. Naime, nakon obećavajućih odnosa u vrijeme Domovinskog rata, kad bez potpore naših iseljenika ne bi bilo moguće ni stvoriti, ni obraniti hrvatsku državu, ušli smo u vrijeme nedovoljne suradnje, povezanosti i razumijevanja.

A kako bismo postigli iskorak na svim tim područjima nužno je razumijeti potencijale hrvatskog iseljeništva, shvatiti tko je tko u našoj dijaspori i ostvariti prvi kontakt!

Nažalost, na tom putu je do sada bilo mnoštvo poteškoća jer nije postojalo jedinstvene baze podataka. Zato „Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske“ dolazi u pravom trenutku i na 512 stranica donosi 2700 adresa i podataka ključnih hrvatskih ustanova, organizacija, institucija, zajednica, udruga, društava, korporacija i uglednih pojedinaca od Urugvaja i Venezuele do Novog Zelanda.

Premda se adresar sam po sebi mnogima može činiti stereotipnim i suhoparnim štivom, ovo je neiscrpno vrelo podataka, inspiracije i mogućnosti. U njemu su podaci obogaćeni mnoštvom korisnih podataka i informacija, te stručnim povijesnim i sociološkim prikazom. Riječ je o izdanju koje na jednom mjestu obuhvaća sve relevantne podatke o svim dosezima života i djelovanja iseljenika svih generacija, te koje pokazuje kolika je zapravo snaga Hrvata izvan granica Lijepe naše.

Više od 15. godina se čekalo na tiskano izdanje koje će odgovoriti na pitanje „Gdje i kako žive naši ljudi?“. Naime, do sada je tiskano samo jedno slično izdanje u izdanju Hrvatskog svjetskog kongresa devedesetih godina. Najveći teret prikupljanja podataka i izrade baze podnijela je urednica Kata Oreč, a projekt je podržao i Državni ured za Hrvatse izvan Hrvatske. U vremenu globalizacije i visokih tehničkih i komuniacijskih mogućnosti, podaci će biti dostupni i elektroničkim putem.

„Adresar Hrvata izvan Republike Hrvatske“ svojevrsno je priznanje svima onima koji unatoč udaljenosti od svojih korijena stoljećima ne prestaju njegovati vlastiti identitet, kulturu i tradiciju u tuđini te koji svoju ljubav prema domovini prenose na mlađe naraštaje.

Urednica: Kata Oreč, Patria-Promocija d.o.o., Zagreb, 2013., 512 str.
http://www.crodnevnik.de/2013/12/24/iz-tiska-izasao-adresar-hrvata-izvan-republike-hrvatske/



Iseljeništvo u Domovinu poslalo 30 milijardi dolara!

Akademik Vladimir Stipetić jedan je od najvažnijih hrvatskih ekonomista, bivši profesor, dekan i rektor na zagrebačkom sveučilištu. Kao 29-godišnjak otišao je na postdoktorski studij u Oxford, a deset godina kasnije, baš u godini velikog previranja 1967./1968., bio je gostujući profesor na Stanfordu i Yaleu.

Njegova najnovija knjiga ”Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva” beskrajna je riznica povijesnih podataka, ali i ozbiljan pokušaj ispravljanja niza povijesnih zabluda o ključnim formativnim razdobljima Europe, Jugoslavije i Hrvatske.

Po jugoslavenskim popisima, iz Hrvatske je bilo oko 200.000 ljudi na “privremenom radu u inozemstvu”. Ti su podaci očito minorizirali pravo stanje. Sada, po Popisu koji slijedi preporuke Ujedinjenih naroda, dugoročnim migrantima smatraju se oni koji su popisani u određenoj zemlji, a rođeni u drugoj, a u novoj zemlji borave više od godinu dana. Prema tim novim podacima, u 2010. živjelo je u inozemstvu čak 699.900 građana iz Hrvatske – što je gotovo šestina stanovništva u Hrvatskoj. A u taj broj nisu ubrojena djeca hrvatskih građana rođena u inozemstvu.

Jedno od važnih pitanja koje se ponekad nađe u našim novinama, pa i Jutarnjem, jest: kako bismo mogli privoljeti te ljude da ulažu u gospodarski razvoj Hrvatske? Sredstva kojima ti ljudi raspolažu nisu, naime, mala.

Kako stiže novac

O tome rječito govore podaci o “doznakama iz inozemstva“, koje skuplja i analizira Svjetska banka. Ona to čini po metodologiji koju su prihvatile sve zemlje – članice. “Doznake iz inozemstva” čine iznos “tekućih privatnih transfera emigranata iz zemlje u kojoj žive u zemlju porijekla”. Ako tamo borave manje od jedne godine, onda ih ta statistika klasificira kao “kompenzacije iz radnog odnosa”.

Iznosi koje Svjetska banka objavljuje su “službeno utvrđene doznake iz inozemstva”. Međutim, Ujedinjeni narodi pišu da je “prava veličina doznaka iz inozemstva, kad bi se uključili i neformalni kanali transfera sredstava, vjerojatno veća” (2008-, str. XII.).

Evo što piše Svjetska banka:

“U 2010. godini doznake iz inozemstva u svijetu procjenjuju se na 440 milijardi dolara. Od tog su iznosa gospodarski nerazvijene zemlje primile 325 milijardi (6% više nego 2009.). Pravu bismo veličinu tih doznaka imali tek kad bi se uključili i neregistrirani tokovi koji su vjerojatno značajno veći od registriranih. No i ovih 325 milijardi tri puta je više nego što iznosi oficijelna pomoć zemljama u razvoju, a gotovo je jednak iznosu FDI u te zemlje”.

Kako u tom pogledu stoji Hrvatska? Podatke za prvih deset godina 21. stoljeća iznosim u tablici.

Iz nje proizlazi da službenim kanalima (preko banaka, poštanskih i drugih ureda) u Hrvatsku stiže oko 1,5 milijardi dolara godišnje. Kako najveći broj Hrvata – emigranata radi u zemljama iz “susjedstva” (Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska), razumno je pretpostaviti da barem toliki iznos donesu ti naši ljudi dolazeći u domovinu (ne samo na odmor već i za Božić i Novu godinu i druge prilike). Tri milijarde dolara godišnje ogroman je iznos kojim bi se značajno moglo dinamizirati hrvatsko gospodarstvo, koje u zadnjih pet godina stagnira.

Promijeniti trend

Dijelom to proizlazi iz smanjivanja stranih investicija u Hrvatsku. Usmjerena sredstva doznaka iz inozemstva mogla bi taj stagnantni trend promijeniti. Uz pretpostavku da je moja procjena o ukupnim primicima po osnovi doznaka iz inozemstva (3 milijarde dolara godišnje) približno točna, to bi u minulih deset godina značilo 30 milijardi dolara – što je više od ukupnog priljeva sredstava na osnovi “stranih direktnih ulaganja” (FDI) u tom razdoblju.

S tim u vezi još jedna primjedba. U zadnjih tridesetak godina svijet se ekonomski ubrzano sve više prožima i ujedinjuje ekonomski. Ekonomisti taj proces nazivaju globalizacijom, koja je već promijenila u značajnoj mjeri strukturu svjetskog gospodarstva. Primjerice, donedavno gospodarski nerazvijena Kina proizvela je 2011. gotovo polovicu svjetske proizvodnje čelika (proizvelo se u svijetu milijardu i pol tone čelika!). Kina, Indija, Južna Koreja, Singapur, Hong Kong i kineski Tajvan uz tradicionalni Japan) postupno premještaju težište svjetskog gospodarstva na Pacifik (a nekoć je to bio Mediteran, pa Atlantik).

Neodržive predodžbe

To su “tektonske” promjene u strukturi svjetskog gospodarstva, koje se zbivaju pred nama, a mnogi ne vide dalekosežne implikacije tih promjena i na Hrvatsku. Negdašnje predodžbe političara, ali i ekonomista o autarkičnom razvitku bilo koje zemlje (pa i Hrvatske) u tim uvjetima više nisu održive: dinamički se razvijaju samo one zemlje koje su se uključile u proces globalizacije većim izvozom dobara, s kojima imaju komparativne prednosti u svjetskim razmjerima. Nerazumijevanje tog procesa, koji se odvija pred našim očima, često sam susretao i kod visokoobrazovanih ljudi. I što brže budemo mijenjali stari, naslijeđeni pristup prema autarkičnoj strukturi proizvodnje, to ćemo brže napredovati u gospodarskom razvoju. (izvor: jutarnji.hr)

http://www.crodnevnik.de/2013/12/22/iseljenistvo-u-domovinu-poslalo-30-milijardi-dolara/

Related Articles

View photos

Print article

Contact Kanadsko Hrvatski Kongres